Dobar san

Svaku noć zdravo i opušteno spavanje - svako jutro ugodan početak dana.

Spavanje je osnova za zdravo i opušteno osjećanje. Napuni nas energijom, da lakše ostvarimo i prebrodimo životne prepreke. Albert Einstein je prespavao polovicu dana, njemački romantičar Heinrich Heine je spavanje označio kao najdragocjenije "otkriće".

Premalo odmaranja i smetnje spavanja su se razvili u modernu civilizacijsku bolest.

Jeste li znali da trećinu života provodimo spavajući, a o tome kako spavamo ovisi kvaliteta one druge dvije trećine života koje provodimo budni.
Spavanje krijepi, pomlađuje, vraća vitalnost, ljepotu, mir sposobnost koncentracije, te nije pretjerano reći da je spavanje pola zdravlja i ljepote.

Najbolji odgovor na pitanje koliko je sna organizmu dovoljno, bio bi onaj da trebamo točno onoliko sna noću da bismo se ujutro osjećali potpuno osvježeni i pripravni za dolazeći dan.

Za većinu ljudi to je u pravilu osam sati. Unatoč tome, prosječna odrasla osoba u današnjem društvu dobiva svega oko 6 do 6 i pol sati sna, a mnogi spavaju i manje od toga. Dakle, oni si uskraćuju potreban period boravka u krevetu koji je nužan za san.

Mnogi čak smatraju da je spavanje gubitak vremena. Vrijeme koje bi trebali odvojiti na spavanje oni troše čineći nešto drugo. Radni rasporedi nameću nam se u vrijeme koje bismo trebali odvojiti za snivajući odmor.

Mnogi priznaju da izbjegavaju odlazak na počinak sve dok više ni trenutka ne mogu držati oči otvorenima. Do tada leže u krevetu okrećući TV programe na daljinskom upravljaču i tražeći štogod što će im zadržati interes i budnost. Iako su mogli zaspati mnogo ranije, radije ignoriraju suptilne "znakove" pospanosti koji su se razvijali unatrag prethodnih sat ili dva vremena. Slijedećeg jutra jedva će se izvući iz kreveta.
Tijekom dana, pogotovo ujutro i rano prijepodne, ti će ljudi patiti od  posljedica nedostatnog sna. Noćna nenaspavanost može dovesti do dnevne pospanosti, zamora, slabe koncentracije i loše memorije, te povećati rizik pogrešaka i nezgoda.

Pojedinci pak neprekidno spavaju tijekom dana i ujedno brinu da će ih to dovesti do poremećaja spavanja poput apneje ili narkolepsije.

Apneja u snu je medicinski poremećaj koji može pogoditi bilo koga, bilo koje dobi. U rijetkim slučajevima, uzrokuju je pogrešni signali koje odašilje mozak, ali, najčešće, radi se o kolapsu mišića relaksiranih tokom sna, koji zatvore dišne putove i prekinu disanje.
Ponekad taj prekid traje i duže od deset sekundi, ponekad se ponavljaju učestalošću od 20-60 puta u satu, ili čak i češće - stotinama puta svake noći. Posljedica: loš san i neispavanost.

Narkolepsija je bolest spavanja koja se očituje prekomjernom dnevnom pospanošću s nesvjesnim epizodama spavanja danju, poremećenim noćnim spavanjem te epizodama iznenadne slabosti ili gubitka mišićnog tonusa.

Nedovoljnim spavanjem ozbiljno ugrožavamo svoje zdravlje. Manjak sna može dovesti do pada imuniteta, zbog čega postajemo podložni različitim bolestima i poremećajima, od obične prehlade pa sve do dijabetesa i drugih ozbiljnih stanja.

Osobe kojima nedostaje sna sklonije su hodanju u snu, pokazalo je istraživanje kanadskih znanstvenika, a mjesečare se, pak, povezalo s agresivnim ponašanjem i sklonosti samoozljeđivanju.

San jača memoriju

Dok spavate, vaš um procesuira sve što ste proteklog dana naučili. Mnoge studije njemačkih znanstvenika pokazale su da različite faze spavanja mogu poboljšati aspekte memorije.

Naime, otkriveno je da kasnije non-REM faze (faze bez sanjanja, koje čine veći dio spavanja) pomažu u integraciji i prisjećanju znanja koja smo netom usvojili.
Drugom je studijom dokazano da ranije non-REM faze sna pomažu da usvojene vještine ujutro obavljamo 20 posto brže, odnosno da naše reflekse čine oštrijima.

Zaštita od dijabetesa

Dokazano je da osobe koje spavaju samo pet sati dnevno imaju 50 posto veće šanse da obole od dijabetesa, nego one koje spavaju sedam do osam sati.
Dijabetes je stanje koje se javlja kada tijelo glukozu dobivenu kroz hranu ne može pretvarati u hranu za stanice, a ta bolesti povećava rizik od srčanih bolesti i oštećenja živaca i bubrega.

Jedno od objašnjenja zašto su nespavanje i dijabetes povezani jest činjenica da hormoni stresa kortizol i adrenalin – čije se razine povećavaju kada smo neispavani – smanjuju učinak inzulina, hormona koji regulira razinu glukoze u krvi, a kada se inzulin u tijelu ne koristi kako treba, povećava se razina glukoze u krvi, pa rizik od dijabetesa raste.

Drugo objašnjenje je da naspavano tijelo troši više energije nego tromo i umorno, zbog čega mu je potrebno više glukoze, pa njezina razina neće rasti.

Srce treba spavanje

Tijekom spavanja srčani se ritam usporava, krvni tlak pada 10-20 posto, što znači do nespavanje tijelu onemogućuje to potrebno usporavanje i odmor. Veći dio dana vaše srce mora snažnije raditi kako biste mogli obavljati razne aktivnosti, što  s vremenom dovodi do porasta krvnog tlaka.

Žene koje prosječno spavaju manje od šest sati imaju 70 posto veći rizik obolijevanja od hipertenzije (hipertenzija dolazi od grčkih riječi "hiper" (previše) i "tensio" (tlak), a označava vrijednost krvnog tlaka iznad 150/90 mm Hg u nekoliko uzastopnih mjerenja), u odnosu na one koje spavaju sedam do osam sati.

Nedovoljno sna potiče pojavu različitih upala, jer je imunološki sustav neprestano "pod stresom", gubitkom energije, pa producira velik broj obrambenih bijelih krvnih stanica. Te stanice, pak, oštećuju zdrava tkiva, a otkriveno je da se njihov broj osjetno povećao nakon samo jedne noći sa samo četiri sata sna. To u konačnici povećava rizik od srčanog udara.