SUNCE IZVOR ŽIVOTNE ENERGIJE

14.05.2014. 17:04

Danas je uvriježeno mišljenje kako su sunčeve zrake jako štetne, te kako se njihovom (pretjeranom) izlaganju izaziva rak kože i prerano starenje. Stoga većina izbjegava ikakvo izlaganje suncu. 

Tome još uvelike doprinosi naš užurbani životni stil, cijelo dnevni boravak u zatvorenom prostoru ili automobilu, a rijetko kad si „priuštimo“ šetnju prirodom.

Takvim načinom života, jedinu svjetlost koje naše tijelo dobiva je ona iz umjetne rasvjete ili nepotpuna sunčeva svjetlost koja se uspijeva probiti kroz prozore. 
Naši tjelesni sustavi prilagođeni su optimalnom funkcioniranju pri dovoljnoj izloženosti sunčevoj svjetlosti. 
Nedostatna količina sunca može biti uzrokom pomanjkanja vitamina D u organizmu, budući da ga relativno malo hrane sadržava u većim količinama. 
Zašto ne bismo iskoristili ovaj besplatan i svima dostupan dar da se osjećamo zdravije i sretnije?

Sunce kao lijek      

Otac zapadne medicine Hipokrat, zasigurno je jedan od najpoznatijih pobornika liječenja sunčevom svjetlosti poznate i kao helioterapija. 
Stari Grci, Rimljani, Egipćani, Indijci i mnogi drugi narodi u liječenju brojnih poremećaja i bolesti koristili su upravo ovaj oblik terapije. 
No, čak i u novijoj povijesti, početkom 20.st. helioterapija se redovito i uspješno koristila za liječenje tuberkuloze, rahitisa, rana, kožnih poremećaja itd.

Sunce je glavni izvor vitamina D!

Više od 80% svjetske populacije pati od manjka ovog važnog vitamina, poznatog i kao „vitamin sunca“, koji se u najvećoj mjeri proizvodi kao nusproizvod izlaganja suncu. 
U manjoj mjeri nalazi se u proizvodima životinjskog porijekla, ali tijelo ne može dobiti dovoljnu količinu samo iz namirnica. 
Manjak vitamina D je povezan s nastankom karcinoma, autoimunih bolesti, slabih kostiju i zubi, osteoporozom, autizmom, raznim srčanim oboljenjima i depresijom. 
Važan je čimbenik u imunološkom sustavu čovjeka, a dokazano je zadužen i za lijep izgled naše kože.

Sunce pozitivno utječe na:

imunitet, izgled kože, rad srca, raspoloženje, san, kosti i kosu, kožne probleme, tegobe dišnog sustava, autoimune bolesti. 

Hormon sreće 

Pinealna žlijezda, poznatija kao epifiza, je jedina žlijezda koja dobiva energiju preko svjetla - preko naših očiju. Ova žlijezda je odgovorna za našu intuiciju, kreativnost i  mentalni potencijal. 
Ako se ne izlažemo dovoljno sunčevoj svjetlosti, rad ove žlijezde će biti u disbalansu. 
Također, znanstveno je dokazano da se serotonin, poznat i kao hormon sreće, a kojeg luči pinealna žlijezda, proizvodi pri dostatnoj izloženosti sunčevoj svjetlosti. 
Povezan je s pozitivnim raspoloženjem, unutarnjim mirom te povećanom koncentracijom. 
Serotonin regulira osjećaj gladi, tjelesnu temperaturu, rad mišića, apetit i raspoloženje. 

Ovaj hormon se izlučuje tijekom dana kada sunčeva svjetlost ulazi u naše oči, a kada padne noć, pretvara se u melatonin - hormon koji je odgovoran za našu vitalnost, mladolikost, ali i uravnoteženu naviku spavanja.  

Većina budnog vremena provedenog u zatvorenim prostorijama, te odlazak na spavanje u kasnim noćnim satima - što je sastavni dio svakodnevice današnjeg čovjeka - nepovoljno utječe na ciklus proizvodnje ovih dvaju hormona u tijelu.

Samim time negativno utječe i na rad preko sto tjelesnih funkcija koje ovise o pinealnoj žlijezdi i cirkadijurnom ritmu, koji je zapravo reakcija tijela na izmjenu dana i noći. 

Oprezan i razuman boravak na suncu nosi brojne blagodati.

Tajna ovog svima dostupnog izvora energije, kojeg većina uzima zdravo za gotovo, zaboravljajući na njegova ljekovita svojstva, je da se dnevno izlažemo barem minimalno 15-30 minuta sunčevoj svjetlosti, a jako dobro je 3 – 5 sati. 
Već nakon par minuta boravka na suncu javit će se osjećaj zadovoljstva, a naše tijelo će nam biti jako zahvalno. 

Oprezno s jakim suncem 

Neosporan je negativan utjecaj pretjeranog izlaganja suncu na ljudski organizam koji može uzrokovati oštećenje i prijevremeno starenje kože.

Zbog toga preporučujemo da izbjegavate najjače sunce od 12.00 do 15.00 sati.

Ne koristite konvencionalna sredstva za zaštitu od sunca, jer mogu biti štetna. 
Umjesto njih koristite 100% prirodna sredstva za sunčanje ili ulja s visokim zaštitnim faktorom (ozonizirano maslinovo ulje, ulje čileanskog lješnjaka ili maline). 
Nošenje zaštitnih sunčanih naočala uopće nije potrebno - potvrđuju i znanstvenici, čak što više može biti štetno. 
Pri jakoj svjetlosti, oči se spontano prilagođavaju skupljanjem zjenica kako bi se na prirodan način spriječilo prekomjerno prodiranje sunčeva zračenja u oko.

Autor: Petra Šafranko

Arhiva vijesti